Sarajevski simbol Skenderija dugo čeka na svoju obnovu kojom bi dobila status kakav zaslužuje. U javnosti se špekulira i o njenoj prodaji, ali, kako je istakao ministar privrede KS Zlatko Mijatović, do rušenja Skenderije i izgradnje novog kompleksa na njenom mjestu neće doći!
Vlada Kantona Sarajevo usvojila je odluku o sufinansiranju „Projekta unapređenja funkcionalnosti i sigurnosti Centra Skenderija“.
Nije dovoljno
Projekt obuhvata nabavku i ugradnju sistema vatrodojave te sanaciju dvorane D1. Oba spomenuta potprojekta budžetirana su sa po 250.000 KM.
Sanacija dvorane D1 vršit će se u cilju nesmetanog održavanja utakmica i treninga u ovom prostoru, a to, između ostalog, podrazumijeva nabavku glavnog semafora, nabavku najmodernijih akcionih vremena, zamjenu prozora u D1 i D2 dvoranama, te krečenje, sanaciju parketa i tribina, kao i nabavku ostale opreme.
Nikšić: Pritisak javnosti urodio plodom. Avaz
Damir Nikšić, zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, za „Avaz“ je prokomentirao ovaj projekt.
– Iznos od 500.000 KM, pa to su neke simbolične pare, nije to dovoljno, ali simboličan je čin, samo da se da do znanja da se ulaže i da neće biti rušenja – kazao je Nikšić.
Potrebno 10 miliona
Podsjećamo, Damir Nikšić je prije nekoliko sedmica prezentirao plan o navodnom rušenju Skenderije. Nikšić je objavio navodni, već spremni nacrt novog kompleksa zgrada na Skenderiji te upozorio da se uveliko priprema njegova realizacija, a zbog čega se, navodno, ovaj centar namjerno prepušta propadanju. Ovi navodi su demantirani od vladajućih stranaka.
Nikšić se osvrnuo i na činjenicu da se konačno počelo ulagati u Skenderiju.
– Pritisak javnosti je urodio plodom i odriješili su kesu – kazao je.
Prema nezvaničnim procjenama, za obnovu Skenderije potrebno je više od 10 miliona KM. Nikšić je dodao kako je samo za obnovu krova procijenjen iznos od 5 do 7 miliona KM, te kako ova cifra nije ni blizu one koja je neophodna.
To znači da bi obnova cijele Skenderije koštala desetine miliona KM, samo da se kompleks vrati u prvobitno stanje. Da ne spominjemo tek koliko bi novca trebalo ako bi se dvorana i popratni sadržaji pokušali prilagoditi najsavremenijim standardima. S jedne strane, očigledno je da postoje strukture koje smatraju da je rješenje za Skenderiju njeno prepuštanje privatnim investitorima i izgradnja novog kompleksa, dok su s druge strane oni koji misle da kompleks treba sačuvati u njegovom izvornom obliku. No, čini se da potonji po tom pitanju nemaju konkretan plan i program kako to ostvariti. Umjesto toga, izdvajaju simbolične iznose za male zahvate na Skenderiji, kako bi se barem ostavio utisak da se po pitanju ovog simbola grada nešto radi.
Bogato naslijeđe
Skenderija je nedavno proslavila svoj rođendan, a izgrađena je 1969. godine po idejnom rješenju Živorada Jankovića i Halida Muhasilovića. Predstavljala je do tada najkrupniji zahvat u gradu i jedan od najvećih i najznačajnijih objekata u bivšoj Jugoslaviji. Skenderija je ubrzo postala jedan od najvažnijih simbola Sarajeva i Olimpijskih igara, u kojem će, u decenijama koje su uslijedile, biti odigrane neke od najvažnijih utakmica te odsvirani neki od najvažnijih koncerata. Ipak, pet decenija od svoje izgradnje Skenderija izgleda očajno.
